Prilagodba djeteta na vrtić

Polazak u vrtić dovodi do promjena koje narušavaju djetetov osjećaj sigurnosti:

Novi prostor i predmeti koji ga okružuju
Nove sobe, odgojitelji, djeca
Drukčiji ritam zadovoljavanja svojih potreba
Boravak među većim brojem djece
Svakodnevnu višesatnu odvojenost od roditelja

Najteži dio prilagodbe na vrtić je odvajanje od roditelja i uspostavljanje socio-emocionalne veze i komunikacije s odgojitelje.

Za njega to predstavlja sasvim novo iskustvo na koje nema spreman odgovor, pobuđuje vrlo snažne osjećaje s kojima se dijete treba naučiti nositi i savladati ih.

Adaptacija je zapravo strah od odvajanja tj. urođeni strah od gubitka sigurnosti. Taj strah se počinje javljati u drugoj polovini prve godine, pojačava se do kraja druge godine,a postupno nestaje u trećoj godini.

KAKO ĆE DIJETE REAGIRATI…. u razdoblju prilagodbe, te koliko će trajati najviše ovisi o:

 

DOBI DJETETA – jednogodišnjaci svoj strah i bespomoćnost najčešće izražavaju plačem ili pasivnošću, odbijaju kontakt s odgojiteljem, odbijaju hranu, kratko i nemirno ili nikako ne spavaju. Malo starije dijete uz sve to izražava još i svoju ljutnju zbog bespomoćnosti da izmjeni situaciju, pa doziva mamu ili tatu, ne dopušta odgojitelju da ga umiri , udara odgojitelja, drugu djecu, grize.. Dijete koje uspijeva bar malo kontrolirati svoje osjećaje, stajat će pasivno na jednom mjestu, pitat će za mamu, odbijat će poticaje za igru.

PRIJAŠNJIM ISKUSTVIMA S ODVAJANJEM – dijete koje je stvorili stabilnu vezu sčlanovima svoje obitelji , lakše će se prilagođavati na nove osobe. Lakše će biti djetetu koje ima braću i sestre, kao i onome koje je imalo priliku stvarati kontakte i pozitivna iskustva s drugom djecom i odraslima. Teže će biti djetetu koje je imalo negativna iskustva s odvajanjem, npr. boravak u bolnici ili koja su često pobolijevala i bila u kontaktu s medicinskim osobljem u kutama.

INDIVIDUALNIM REAKCIJAMA NA PROMJENU –Obično djeca koja burnije reagiraju izazivaju veću pažnju i oko takvog djeteta se okolina više trudi kako bi razumjela njegove potrebe i zadovoljila ih, kako bi se dijete smirilo. Time je dijete postiglo ono što je najpotrebnije-iskoristilo je mnogo situacija za uspostavljanje veze s odgajateljem. Povučenije dijete, koje svoje osjećaje i potrebe ne izražava glasno i prepoznatljivo, može imati manje prilika za interakciju s odgojiteljem u burnom razdoblju prilagodbe.

Neka su djeca sklonija reakcijama na fiziološkom planu ( hrana, spavanje, povraćanje…) dok su druga sklonija reakcijama u vanjskom ponašanju ( plač, agresivnost, pasivnost…)

Neka djeca ovako reagiraju smo prve dane, dok kod neke djece ovo stanje može potrajati i duže dana. Neka djeca ne pokazuju prvih dana znakove uznemirenosti, da bi nakon toga iskazali svoj protest.

Vrlo često u ponašanju je REGRESIJA- dijete koje je upravo steklo neku vještinu, odviknulo se pelena ili prohodalo, počinje opet mokriti u gaće ili puzati.

Regresija se obično javlja u onom ponašanju koje dijete upravo usvaja ili usavršava, koje se još nije ustalilo. Dijete ima toliko posla oko prilagodbe da nema dovoljno kapaciteta za istovremeno usavršavanje nove vještine pa se vraća dobro poznatim ponašanjima. Radi se o prolaznom stanju regresije i dijete će to vrlo brzo nadoknaditi kad prođe krizu prilagodbe.

U vrtiću je dijete izloženo povećanom riziku od infekcija uzrokovanim nezrelim imunološkom sustavom te relativno visokim brojem djece koja okružuju dijete. Najčešći zdravstveni problem koji se javlja kod djece koja pohađaju vrtić su respiratorne infekcije. Čest je slučaj da dijete oboli od njih nakon završenog prvog tjedna prilagodbe. Ukoliko dijete pokazuje znakove bolesti ( visoku temperaturu, proljev, povraćanje, osip, kašalj… i slično) mora posjetiti liječnika i ostati kod kuće. Ponovni ulazak u kolektiv moguć je uz liječničku ispričnicu na kojoj piše vrijeme i vrsta bolesti od koje je dijete bolovalo.

VAŽNO: PRVI DAN DJETETOVA POLASKA U VRTIĆ DONIJETI LIJEČNIČKU POTVRDU DA JE DIJETE ZDRAVO ZA POHAĐANJE VRTIĆA.

U prvim danima djetetova boravka u vrtiću dijete ćete dovoditi postupno

– Prvi dan oko 2 sata

– Drugi dan povećati oko jedan sat

– Ovisno o tome kako će dijete reagirati i prihvatiti sredinu, treći dan će možda htjeti i objedovati, a možda i ne… dogovor s tetom pa vidjeti za produženje boravka

– Prvi tjedan neka teče tim tijekom

– Drugi tjedan njegova boravka kod nas nastojat ćemo da objeduje i da postupno boravi u skupini tijekom popodnevnog odmora

– U trećem tjednu nadamo se da će njegov boravak u vrtiću biti onoliko dug koliko je to i potrebno.

Svima nam je važno na sve načine pomoći djetetu da što uspješnije prebrodi prve dane boravka u vrtiću i novoj sredini. Zato moramo u početku što više razgovarati i dogovarati se.

Takođe je važno da dijete u vrtić dođe naspavano i zdravo, te da sa sobom ima rezervnu odjeću i neku njemu važnu osobnu stvar ( npr. igračku)

Preporuka je da roditelj ostavi slobodno vrijeme za period adaptacije najmanje tjedan dana, a po mogućnosti i dva.

Dijete u vrtić dovesti najkasnije do 9 sati. Ako vaše dijete dođe kasno moglo bi mu biti teže uključiti se u započete aktivnosti i priključiti se već formiranim skupinama. U većini slučajeva kod takvog djeteta sporije se razvijaju socijalne vještine potrebne za uspostavljanje kontakta i uspješnu komunikaciju s vršnjacima. Odgojiteljica će mu u tome pomoći, ali većina djece radije započinje igru, nego li se u nju naknadno uključuje.

Oko 9 sati djeca dobivaju doručak.

Odgojiteljice pripremaju tijekom dana brojne poticaje i omogućuju djeci igre prema njihovom interesu. One rade individualno, u parovima ili s manjim grupama djece. U određeno doba dana odgojiteljica nastoji okupiti cijelu grupu u nekoj aktivnosti, no i tada dijete može izabrati da ne sudjeluje ili da radi nešto drugo. Ako se vaše dijete ne želi uključiti u neku aktivnost neće na to biti prisiljavano. Ako je povučenije, odgojiteljica će ga poticati da bude što aktivnije, no to će raditi nenametljivo.

Između ručka i užine je popodnevni odmor koji je fleksibilan, duljina njegovog trajanja ovisi o dobi djece, a djeca se odmaraju na način da spavaju ili se bave nekom mirnom aktivnošću.

Dio dnevno planiranih aktivnosti odgojiteljice provode s djecom vani na dvorištu, kad god to dozvoljavaju vremenske prilike. To je najčešće prije ručka i popodne nakon užine. Stoga je važno da dijete ima udobnu odjeću i obuću da ga ne sputava u kretanju.

UGODAN BORAVAK U NAŠEM VRTIĆU ŽELE VAM DJELATNICI DJEČJEG VRTIĆA

„TRNORUŽICA“